Nautička milja
nedjelja, 24. veljače 2013.
Munje
Svake minute u olujama nastaje oko 6000 munja. Munja, kao atmosferska pojava, vidljivo je pražnjenje elektriciteta iz olujnih oblaka, najčešće kumulonimbusa. Grom je zvučni aspekt nastanka munje i čujemo ga kao prasak nastao prolaskom munje kroz zrak koji se, zbog velike temperature munje od nekoliko tisuća C, naglo širi. Munje nastaju zbog električnog naboja u oblacima, najvjerojatnije stvorenog trenjem između čestica pare, vodenih kapljica, a također i ledenih kristala. Pri tome se na vrhu oblaka stvara višak pozitivnog, a na dnu oblaka negativnog naboja. Time je jedan preduvjet za stvaranje munje ispunjen. Na slici ispod vidimo što se još mora dogoditi da bi nastala munja.
Kada „staza“ pronađe put do zemlje, odnosno svoje „uzemljenje“, munja sjevne. Istureni objekti imaju najviše šanse da ih pogodi munja pošto ona traži najkraći put do zemlje.
Udari munja predstavljaju veliku opasnost i za nautičare. Da bi izbjegli neugodne posljedice za posadu i plovilo, uvijek treba pratiti razvoj vremenske situacije, a napose razvoj olujnih oblaka kumulusa iz kojih se razvijaju kumulonimbusi koji najčešće donose grmljavinu. Ukoliko nas oluja zatekne na moru svakako bi se morali, ako je to moguće, skloniti u luku ili uvalu. Isto tako, ukoliko brod miruje, trebali bi što manje biti u doticaju sa volanom ili kormilom, i s tim u vezi, ne izlaziti van kabine. Ukoliko imamo instaliranu kvalitetnu gromobransku zaštitu trebali bi biti relativno sigurni. Na sljedećoj slici prikazana je jednostavna shema gromobranske instalacije.
Svi spojevi gromobranske instalacije moraju, naravno, biti kvalitetni i čvrsti. Na plovilu koje nema gromobransku zaštitu svakako su najopasnija mjesta ispod jarbola ili buma, mjesta na kojem se nalaze veće metalne površine te mjesta u brodu koja su blizu linije vodene površine. S tim u vezi svakako je opasno, iz bilo kojeg razloga, boraviti u moru, a ne na plovilu, jer bi mogli doživjeti strujni udar u slučaju da munja udari u našoj blizini.
Iako je broj ljudi koji su stradali na plovilu udarom munje malen, ne bi trebali izazivati sreću, već bi trebali preventivno, i u segmentu praćenja vremena i kvalitete brodske infrastrukture, maksimalno povećati sigurnost plovila, a samim time i posade.
Više o munjama pogledajte na:
http://www.marinelightning.com/ECE/SGEB17.html
i
Nova burza nautike brojevi 30 i 31
Napisao:
Josip Ćuća-Žentil
utorak, 12. veljače 2013.
Kako se sidro ukopava?
Usporedni test učinkovitosti sidara
Mnoge kopije sidara nisu učinkovite kao
njihovi originali. Loša izbalansiranost sidra
utječe na njegove karakteristike tj.
ukopavanje, a time i na sigurnost broda
i posade!
Mnoge kopije sidara nisu učinkovite kao
njihovi originali. Loša izbalansiranost sidra
utječe na njegove karakteristike tj.
ukopavanje, a time i na sigurnost broda
i posade!
Primjer odličnog ukopavanja sidra.
Ovdje se radi o MANTUS sidru
ponedjeljak, 11. veljače 2013.
WD-40
Godine 1953. tvrtka Rocket
Chemical Company iz San Diega (Kalifornija) proizvela je proizvod za antikorozivnu
zaštitu.
*zanimljivost
WD-40:
WD (Water Displacement) - odjeljivač
vode
40 – iz 40tog pokušaja formula je uspjela
WD-40 prvotno se koristio u zrakoplovnoj industriji
GPS
GPS je kratica za Global Positioning System odnosno sustav za globalno pozicioniranje. Sastoji se od tri segmenta; svemirskog, kontrolnog i korisničkog.
Razvijen je od strane Ministarstva obrane SAD-a.
Prvi satelit lansiran je 1978. g., a 1994. lansiran je 24. satelit čime je sustav postao u potpunosti operativan.
Sustav čini mreža od barem 24 satelita koji putuju brzinom od
11 000 km/h, nisu geostacionarni (zemlju obiđu svakih 12 sati)
na visini od 20.200 km.
Razvijen je od strane Ministarstva obrane SAD-a.
Prvi satelit lansiran je 1978. g., a 1994. lansiran je 24. satelit čime je sustav postao u potpunosti operativan.
Sustav čini mreža od barem 24 satelita koji putuju brzinom od
11 000 km/h, nisu geostacionarni (zemlju obiđu svakih 12 sati)
na visini od 20.200 km.
četvrtak, 7. veljače 2013.
srijeda, 6. veljače 2013.
Č v o r
Čvor (čv) je mjerna jedinica za brzinu koja se koristi u pomorstvu, zrakoplovstvu i meteorologiji.
1 čvor =1 nautička milja/sat = 1,852 km/h
više na http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cvor
Kada govorimo o sigurnosti na moru nezaobilazno je poznavanje tehnike vezivanja čvorova. Ovisno o namjeni i specifičnosti situacije koristiti ćemo naravno različite čvorove.
Na ovoj web stranici http://www.animatedknots.com/
naći ćete gotovo sve čvorove koji će vam zatrebati.
Pašnjak (Bowline) je čvor broj jedan u nautičkom svijetu
1 čvor =1 nautička milja/sat = 1,852 km/h
više na http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cvor
___________________________________________________________________________________________
Kada govorimo o sigurnosti na moru nezaobilazno je poznavanje tehnike vezivanja čvorova. Ovisno o namjeni i specifičnosti situacije koristiti ćemo naravno različite čvorove.
Na ovoj web stranici http://www.animatedknots.com/
naći ćete gotovo sve čvorove koji će vam zatrebati.
Pašnjak (Bowline) je čvor broj jedan u nautičkom svijetu
Pretplati se na:
Postovi (Atom)