nedjelja, 24. veljače 2013.
Munje
Svake minute u olujama nastaje oko 6000 munja. Munja, kao atmosferska pojava, vidljivo je pražnjenje elektriciteta iz olujnih oblaka, najčešće kumulonimbusa. Grom je zvučni aspekt nastanka munje i čujemo ga kao prasak nastao prolaskom munje kroz zrak koji se, zbog velike temperature munje od nekoliko tisuća C, naglo širi. Munje nastaju zbog električnog naboja u oblacima, najvjerojatnije stvorenog trenjem između čestica pare, vodenih kapljica, a također i ledenih kristala. Pri tome se na vrhu oblaka stvara višak pozitivnog, a na dnu oblaka negativnog naboja. Time je jedan preduvjet za stvaranje munje ispunjen. Na slici ispod vidimo što se još mora dogoditi da bi nastala munja.
Kada „staza“ pronađe put do zemlje, odnosno svoje „uzemljenje“, munja sjevne. Istureni objekti imaju najviše šanse da ih pogodi munja pošto ona traži najkraći put do zemlje.
Udari munja predstavljaju veliku opasnost i za nautičare. Da bi izbjegli neugodne posljedice za posadu i plovilo, uvijek treba pratiti razvoj vremenske situacije, a napose razvoj olujnih oblaka kumulusa iz kojih se razvijaju kumulonimbusi koji najčešće donose grmljavinu. Ukoliko nas oluja zatekne na moru svakako bi se morali, ako je to moguće, skloniti u luku ili uvalu. Isto tako, ukoliko brod miruje, trebali bi što manje biti u doticaju sa volanom ili kormilom, i s tim u vezi, ne izlaziti van kabine. Ukoliko imamo instaliranu kvalitetnu gromobransku zaštitu trebali bi biti relativno sigurni. Na sljedećoj slici prikazana je jednostavna shema gromobranske instalacije.
Svi spojevi gromobranske instalacije moraju, naravno, biti kvalitetni i čvrsti. Na plovilu koje nema gromobransku zaštitu svakako su najopasnija mjesta ispod jarbola ili buma, mjesta na kojem se nalaze veće metalne površine te mjesta u brodu koja su blizu linije vodene površine. S tim u vezi svakako je opasno, iz bilo kojeg razloga, boraviti u moru, a ne na plovilu, jer bi mogli doživjeti strujni udar u slučaju da munja udari u našoj blizini.
Iako je broj ljudi koji su stradali na plovilu udarom munje malen, ne bi trebali izazivati sreću, već bi trebali preventivno, i u segmentu praćenja vremena i kvalitete brodske infrastrukture, maksimalno povećati sigurnost plovila, a samim time i posade.
Više o munjama pogledajte na:
http://www.marinelightning.com/ECE/SGEB17.html
i
Nova burza nautike brojevi 30 i 31
Napisao:
Josip Ćuća-Žentil
utorak, 12. veljače 2013.
Kako se sidro ukopava?
Usporedni test učinkovitosti sidara
Mnoge kopije sidara nisu učinkovite kao
njihovi originali. Loša izbalansiranost sidra
utječe na njegove karakteristike tj.
ukopavanje, a time i na sigurnost broda
i posade!
Mnoge kopije sidara nisu učinkovite kao
njihovi originali. Loša izbalansiranost sidra
utječe na njegove karakteristike tj.
ukopavanje, a time i na sigurnost broda
i posade!
Primjer odličnog ukopavanja sidra.
Ovdje se radi o MANTUS sidru
ponedjeljak, 11. veljače 2013.
WD-40
Godine 1953. tvrtka Rocket
Chemical Company iz San Diega (Kalifornija) proizvela je proizvod za antikorozivnu
zaštitu.
*zanimljivost
WD-40:
WD (Water Displacement) - odjeljivač
vode
40 – iz 40tog pokušaja formula je uspjela
WD-40 prvotno se koristio u zrakoplovnoj industriji
GPS
GPS je kratica za Global Positioning System odnosno sustav za globalno pozicioniranje. Sastoji se od tri segmenta; svemirskog, kontrolnog i korisničkog.
Razvijen je od strane Ministarstva obrane SAD-a.
Prvi satelit lansiran je 1978. g., a 1994. lansiran je 24. satelit čime je sustav postao u potpunosti operativan.
Sustav čini mreža od barem 24 satelita koji putuju brzinom od
11 000 km/h, nisu geostacionarni (zemlju obiđu svakih 12 sati)
na visini od 20.200 km.
Razvijen je od strane Ministarstva obrane SAD-a.
Prvi satelit lansiran je 1978. g., a 1994. lansiran je 24. satelit čime je sustav postao u potpunosti operativan.
Sustav čini mreža od barem 24 satelita koji putuju brzinom od
11 000 km/h, nisu geostacionarni (zemlju obiđu svakih 12 sati)
na visini od 20.200 km.
četvrtak, 7. veljače 2013.
srijeda, 6. veljače 2013.
Č v o r
Čvor (čv) je mjerna jedinica za brzinu koja se koristi u pomorstvu, zrakoplovstvu i meteorologiji.
1 čvor =1 nautička milja/sat = 1,852 km/h
više na http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cvor
Kada govorimo o sigurnosti na moru nezaobilazno je poznavanje tehnike vezivanja čvorova. Ovisno o namjeni i specifičnosti situacije koristiti ćemo naravno različite čvorove.
Na ovoj web stranici http://www.animatedknots.com/
naći ćete gotovo sve čvorove koji će vam zatrebati.
Pašnjak (Bowline) je čvor broj jedan u nautičkom svijetu
1 čvor =1 nautička milja/sat = 1,852 km/h
više na http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cvor
___________________________________________________________________________________________
Kada govorimo o sigurnosti na moru nezaobilazno je poznavanje tehnike vezivanja čvorova. Ovisno o namjeni i specifičnosti situacije koristiti ćemo naravno različite čvorove.
Na ovoj web stranici http://www.animatedknots.com/
naći ćete gotovo sve čvorove koji će vam zatrebati.
Pašnjak (Bowline) je čvor broj jedan u nautičkom svijetu
utorak, 5. veljače 2013.
Amaterska brodogradnja
preuzeto sa http://www.jkrab.hr/samogradnja - Jedriličarski klub "Rab"
AMATERSKA BRODOGRADNJA
Stitch&Glue
(eng.: stitch-šav, zašiti; glue-ljepilo)
Mala brodogradnja u tehnici Stitch&Glue
(S&G) veoma je popularna širom svijeta. S&G je jednostavna
metoda gradnje manjih brodica i jedrilica prilagođena svakom početniku
amateru. Način
gradnje se u mnogočemu razlikuje od tradicionalne brodogradnje
drvenih brodova. No, njena jednostavnost ne znači da je manje
kvalitetnija ili konstrukcijski slabija, već je naprotiv, trup brodice,
ukoliko su se prilikom gradnje poštivala pravila, izrazito čvrst i
otporan.Brodice gradimo vodootpornom šperpločom koju spajamo epoksidonm smolom i stakloplastičnom tkaninom (obično rowingom) odnosno stakloplastičnom trakom određene širine i težine (gramature), zavisno kako specificiraju nacrti. Specifičnost je da čavle i vijke event ualno koristimo prilikom gradnje z a u čvršćiva nj e dije lova dok se smola ne stvrdne, te ih kasnije vadim o. Granica jednostavnosti za izradu brodice je do 6 metara jer nakon toga postaje tehnički kompliciranije. Preporučljivo je za početak izgraditi jedan mali „dinghy“ dužine 2-3 metara kako bi se upoznali i ovladali tehnikom. Potom se možete odlučiti za gradnju veće brodice što će rezultirati složenijim i dugotrajnijim procesom brodogradnje.
Donji dio trupa (hull), bočne stranice, rebra broda (bulkhead) itd., ispilimo ubodnom pilom po mjerama danim u nacrtu. Spajanje vršimo tako da bušilicom izbušimo rupe neposredno uz spojeve dviju šperploča kroz koje provlačimo žicu (vidi sliku) i lagano ih pritežemo. Kada smo dobili željeni oblik trupa, spoj dviju šperploča premažemo smolom, zatim zapunimo zgusnutom epoksidnom smolom (miješamo smolu sa sitnom piljevinom, talkom, mikrobalonima...) pa na taj „filet“ stavljamo stakloplastičnu traku i ponovno premažemo smolom. Naknadno uklonimo žicu, a rupe zapunimo zgusnutom smolom ili kitom.
Podvodni dio trupa i područja podložna habanju obično se prekrivaju stakloplastičnom tkaninom kako bi je dodatno zaštitili i ojačali. Sve ostale površine premazuju se smolom i kasnije farbaju odgovarajućim bojama (obično dvokomponentnim).
Vrijeme koje je potrebno za izradu varira s obzirom na završnu obradu i detalje i dužini plovila. Sam trup može se sklopiti za nekoliko dana (manje brodice), dok je za gotov proizvod potreban i koji mjesec.
Materijal za izradu trupa: vodootporna šperploča, epoksidna smola, rowing, talk (sitna piljevina)
Alat: ubodna pila, brusilica, bušilica i osnovni kućanski alat
Naglašavamo da bi sve brodice u S&G tehnici trebale biti izrađene od vodotporne šperploče (AW 100) i epoksidne smole jer je to jedina garancija čvrstoće i dugovječnosti trupa. Za rad s epoksidnom smolom dodatno se raspitajte budući da je vrlo bitno odmjeriti točan omjer smole i ubrzivača. Nadalje, sa smolom je preporučljivo raditi u suhim prostorijama i temperaturama između 18 i 22˚C.
Generalni plan svih dijelova brodice posloženih na 6
ploča šperploče. Na taj način količina otpadaka
špera svedena je na minimum. Nacrti s papira
prenesu se olovkom na šperploču (lofting) poštujući
isti raspored. Potom slijedi piljenje ubodnom pilom.
Preciznost kod piljenja nije toliko bitna, čak je i poželjno
da postoje male neravnine pri piljenju koje spajanjem
dviju pločla čine šupljinu koja se zapuni zgusnutom
epoksidnom smolom.
ploča šperploče. Na taj način količina otpadaka
špera svedena je na minimum. Nacrti s papira
prenesu se olovkom na šperploču (lofting) poštujući
isti raspored. Potom slijedi piljenje ubodnom pilom.
Preciznost kod piljenja nije toliko bitna, čak je i poželjno
da postoje male neravnine pri piljenju koje spajanjem
dviju pločla čine šupljinu koja se zapuni zgusnutom
epoksidnom smolom.
Dimenzije šperploče (ploče): 244 (250)cm x 122 cm (različitih debljina, vrsta drva, furnira)
Trgovine šperpločom:
www.javor-trgovina.hr
www.furnir.hr
http://shop.frischeis.hr/
Ovdje je dan općeniti opis tehnike S&G, dok za bolje razumijevanje i detaljniji opis pogledajte i proučite slijedeće linkove:
http://en.wikipedia.org/wiki/Stitch_and_glue (Wikipedia S&G)
www.bateau2.com (Stranica za tehničku podršku samograditelja koja uključuje gotovo sve o gradnji: S&G, objašnjenja "korak po korak", slike, odgovori na najčešća pitanja...)
www.boatbuilder.org (S&G, rad sa smolama)
www.nvspot.com (Portal za nautiku, navigaciju, dizajn broda, projektiranje broda i samogradnju)
www.walterturnsek.t-com.hr (O šperploči, drvogradnji epoksidima...)
www.yachtcenter.hr (West System: smole, ljepila)
Linkovi za nacrte:
www.bateau.com (pomoćni čamci, motorne brodice i jedrilice)
www.dixdesign.com (jedrilice)
www.dinghy.pl (nekoliko besplatnih nacrta sportskih jedrilica u „Chine Log Method“)
www.i550.org (Jedrilica dužine 5.5 metara visokih performansi)
Knjige:
Ultrasimple Boat Building – Gavin Atkin
K a b e l - mjerna jedinica za duljinu
Nautička milja
Nautička milja je jedinica za mjerenje duljine koja se upotrebljava u pomorstvu.
Jedna nautička milja iznosi 1852 metra.
1M = 1852m
Jedna nautička milja iznosi 1852 metra.
1M = 1852m
Pretplati se na:
Postovi (Atom)